AKO JE GAVRILO PRINCIO HEROJ ŠTO JE UBIO FERDINANDA I SOFIJU ONDA JE I HEROJ VLADO ČERNOZEMSKI KOJI JE UBIO SRPSKOG KRALJA ALEKSANDARA

Slično kao što se Sarajevski atentat u Srbiji doživljava kao junačko djelo, a na zapadu kao teroristički čin, tako se i Marseillski atentat u Srbiji doživljava kao teroristički čin, a u Bugarskoj, Makedoniji i Hrvatskoj kao herojski

 

Mlada Bosna je ime političkog nacionalističkog pokreta aktivnog u Bosni i Hercegovini uoči 1. svjetskog rata,iako nema nikave domoljubne veze sa Bosnom . Osnovni cilj pokreta bio je pripajanje BiH Kraljevini Srbiji, uz deklarativno pozivanje na ujedinjenje i oslobođenje svih južnih Slavena, no u praksi je to bio velikosrpski pokret.

 


 

Ovaj pokret je najpoznatiji po atentatu na austrougarskog prijestolonaslijednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju u Sarajevu 1914. godine, događaju koji je službeni povod 1. svjetskom ratu.

Kada je objavljeno da će nadvojvoda Franjo Ferdinand naslijediti prijestolje Austro-Ugarske te da će posjetiti Sarajevo u lipnju 1914. godine Dragutin Dimitrijević, šef obavještajne službe u srpskoj vojsci i čelnik Crne ruke, poslao je tri čovjeka - Gavrila Principa, Trifka Grabeža i Nedeljka Čabrinovića u Sarajevo da izvrše atentat. Svakom je dao pištolj, dvije bombe i malu količinu cijanida. Naime, bilo je im je naređeno da izvrše samoubojstvo nakon što nadvojvoda bude ubijen jer je Dragutinu Dimitrijeviću bilo od izuzetne važnosti da nitko ne preživi kako bi time eliminirao svaku mogućnost da priznaju kako je ubojstvo organizirano. Gavrilo Princip i Trifko Grabež patili su od tuberkuloze i bili su svjesni kako neće još dugo poživjeti, te su stoga bili voljni dati svoj život za svoj politički cilj - nezavisnost Bosne i Hercegovine od Austro-Ugarske. Po dolasku u Sarajevo zavjerenici su se pridružili ostalim sudionicima zavjere: Muhamedu Mehmedbašiću, Danilu Iliću, Vasi Čubriloviću, Cvijetku Popoviću, Mišku Jovanoviću i Veljku Čubriloviću.

U subotu 28. lipnja 1914. godine Franjo Ferdinand i Sofija von Chotek vlakom su stigli u Sarajevo. General Oskar Potiorek, guverner provincije Bosne i Hercegovine čekao ih je na kolodvoru kako bi ih odveo na primanje u Gradsku vijećnicu. U prvom automobilu vozili su se Fehrim Čurčić, sarajevski gradonačelnik i dr. Gerde, načelnik policije. Franjo Ferdinand i Sofija von Chotek bili su u drugom automobilu s Oskarom Potiorekom i grofom von Harrachom. Krov automobila bio je spušten kako bi okupljena gomila imala što bolji pogled na ugledne goste. Nekoliko pripadnika Crne ruke čekalo je duž rute kojom će proći Franjo Ferdinand. Svakome od njih bilo je zapovjeđeno ubiti Franju Ferdinanda kada dođe do mjesta gdje se nalaze. Prvi zavjerenik Muhamed Mehmedbašić, koji je stajao ispred zgrade Austro-mađarske banke, nije pucao kada je naišlo vozilo. Kasnije na suđenju izjavio je kako je ispred njega stajao policajac te se bojao da će ga uhititi prije nego što ispali hitac. Naredni atentator bio je Nedeljko Čabrinović. Oko 10:15 sati bacio je bombu na nadvojvodino vozilo. Međutim, vozač, koji je vidio kako nešto leti prema vozilu, je ubrzao te je bomba eksplodirala ispod kotača narednog automobila. Tada su ozbiljno ranjene dvije osobe koje su se nalazile u automobilu iza vojvodinog - Eric von Merizzi i grof Boos-Waldeck. Šrapneli bombe pogodili su i desetak promatrača.

 

Nakon što je bacio bombu Čabrinović je progutao cijanid i skočio u rijeku Miljacku. Međutim četiri čovjeka su ga slijedila (među kojima i dva detektiva) i uspjeli su ga uhvatiti. Otrov nije djelovao pa je odveden u policijsku stanicu. Vozač Franje Ferdinanda Franz Urban, nakon pokušaja atentata, provezao je veoma brzo pored ostalih zavjerenika te oni nisu pokušali napasti nadvojvodu. Nakon službenog primanja u Gradskoj vijećnici nadvojvoda se interesirao za osobe ranjene u atentatu. Kada su mu rekli da se još nalaze u bolnici inzistirao je da ih posjeti. Pripadnik nadvojvodine svite barun Morsey rekao je nadvojvodi kako bi to moglo biti opasno, ali je Oskar Potiorek (koji je bio odgovoran za sigurnost kraljevskog para) odgovorio: "Zar vi mislite da je Sarajevo puno atentatora?" Ipak Potiorek je predložio da nadvojvotkinja Sofija ostane u Gradskoj vijećnici. Međutim kada joj je barun Morsey to rekao ona se usprotivila: "Sve dok se danas nadvojvoda pojavljuje u javnosti i ja ću biti s njim."

 

Kako bi bio što sigurniji da će nadvojvoda stići do bolnice Potiorek je odlučio zaobići gradsko središte, ali je to zaboravio reći vozaču koji je u ulici Franje Josipa skrenuo desno. U to vrijeme na uglu je stajao Gavrilo Princip. Potiorek je tada shvatio da vozač ide krivim putem rekavši: "Što je ovo? Ovo je krivi put!" Vozač je zakočio i krenuo unazad. Kako je to radio sporo Princip je imao vremena izvući pištolj i ispaliti nekoliko hitaca. Nadvojvoda je pogođen u vrat, a nadvojvotkinja u abdomen. Principov metak presjekao je vratnu žilu nadvojvode, ali je on prije nego što će izgubiti svijest uspio povikati: "Sofija, draga moja! Sofija, draga moja! Nemoj umrijeti! Preživi zbog naše djece!" Vozač ih je odvezao u Konak, guvernerovu rezidenciju, ali iako su oboje bili živi kada su stigli do Konaka ubrzo su podlegli ranama. Nakon što je izvršio svoj cilj Princip je uperio pištolj u sebe. Međutim čovjek koji je primijetio što je Princip učinio uhvatio ga je za desnu ruku i spriječio ga u pokušaju samoubojstva. Ubrzo su stigla i dva policajca koja su uhitila Principa. Nakon saslušanja Principa i Čabrinovića, oni su odali svoje drugove u zavjeri koji su, osim Muhameda Mehmedbašića koji je uspio pobjeći u Srbiju, uhvaćeni i osuđeni za ubojstvo i izdaju. Prema važećem zakonu maloljetne osobe (ispod 21 godine) nisu mogle biti osuđene na smrt te su osuđeni na 20 godina zatvora.

 

Gavrilo Princip preminuo je 28. travnja 1918. godine (u 24. godini života) od tuberkuloze u zatvoru tvrđave Terezin u Češkoj. Tri godine kasnije, točnije 1921. godine njegovo tijelo preneseno je u Sarajevo i sahranjeno u zajedničku grobnicu atentatora Mlade Bosne. Za vrijeme rojalističke Jugoslavije na mjestu atentata postavljena je spomen ploča koja je uspostavom Nezavisne Države Hrvatske i dolaskom njemačke okupacijske sile maknuta. Utemeljenjem socijalističke Jugoslavije ploča je vraćena i postavljene su stope na mjestu odakle je pucao u prijestolonasljednika. Osnutkom samostalne Bosne i Hercegovine, stope su uklonjene, a obnovom fasade muzeja na čijem je zidu bila ploča, ploča je premještena niže, naglasivši tako novi stav Bosne i Hercegovine prema atentatoru i teroristi.

Sarajevo - NDH - doček njemaca sa skinitom pločom Gavrilu Principu - 23.04.1941
Sarajevo - NDH - doček njemaca sa skinitom pločom teroristi Gavrilu Principu - 23.04.1941

Hitler tražio da mu donesu spomen-ploču Gavrila Principa!

 





U ratu u Bosni devedesetih, napokon se uklonila spomen-ploča, kao i stope Gavrila Principa, vajarski rad Voje Dimitrijevića. Takođe, mostu u Sarajevu koji je bio nazvan po Principu vračeno je staro  ime.

SARAJEVO - Fotografije teroriste Gavrila Principa i austrijskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda odnedavno krase fasadu Muzeja Sarajeva, čime ova muzejska institucija podsjeća na skoru 100. godišnjicu početka Prvog svjetskog rata te Sarajevski atentat.

Postavljanje ovog banera s fotografijama samo je dio projekta Muzeja Sarajeva kojim će obilježiti nekoliko značajnih mjesta na tom području, s obzirom na to da je upravo u blizini te institucije Gavrilo Princip izveo atentat na Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju.

Direktorica Muzeja Amra Madžarević istaknula je za Agenciju FENA da je baner nastao kao rezultat saradnje Muzeja s Akademijom likovnih umjetnosti Sarajevo, u okviru koje su studenti četvrte godine postdiplomskog studija dobili zadatak da osmisle na koji bi način oni označili tu važnu historijsku činjenicu.

Između mnoštva radova koji su pristigli na taj konkurs izabran je kao pobjednički rad Amera Mržljaka. S jedne strane zgrade Muzeja postavljena je velika fotografija Franza Ferdinanda, a s druge Gavrila Principa, dok se na ćošku prelama citat - "Corner where 20. century started - Mjesto gdje je počelo 20. stoljeće".

- Riječ je o citatu engleskog novinara i publiciste Tima Judaha, uz koji je ispisan datum 28. juni 1914. godine. Stavili smo likove dvojice aktera od kojih je ustvari sve i krenulo. Istovremeno to možemo posmatrati i kao pomen na prve žrtve velikog svjetskog rata koji će poslije tog događaja doći. Dakle, nikakve ideološke poruke ne stoje iza toga, već čisto označavanje mjesta na kome se desio atentat - kazala je Madžarević.

Podsjeća da su u 20. stoljeću bila dva svjetska rata, te da je ono simbolično završeno u Sarajevu novim ratom.

Write a comment

Comments: 0